Više od deset puta novinari i imovina medija u Crnoj Gori lani su bili na meti verbalnih i fizičkih napada, dok su dvojica medijskih poslenika uhapšena prilikom obavljanja novinarskih zadataka. Praksa nekažnjivosti napada na novinare obilježila je tako i 2015. godinu, a da je stanje medijskih sloboda i više nego zabrinjavajuće svjedoči činjenica da je u napadima na novinare direktno učestvovala i država.
Predstavnici civilnog sektora ocjenjuju da medijski radnici u Crnoj Gori Dan novinara – 23. januar dočekuju u stanju finansijske neizvjesnosti, opterećeni pritiscima i rizicima zbog tema kojima se bave, kao i činjenicom da do danas nije rasvijetljen najveći broj slučajeva napada na njih.
– Kada Dan novinara dočekujete sa oslobađajućom presudom povodom hapšenja fotoreportera „Dana”, koja pokazuje ne samo da su policijski službenici prekoračili ovlašćenja već da je direktor policije obmanuo javnost, onda je to Dan žalosti – ocijenio je direktor komunikacija u Građanskoj alijansi (GA) Darko Ivanović. On smatra da u svemu tome ima i „poetske pravde”.
– Presuda pokazuje kako se režim ophodi prema novinarima, a kada na to nakalemite sve namjerne opstrukcije, pravne driblinge koje predstavnici države izvode u Komisiji za napade na novinare, praktično joj blokirajući rad, a potom sve zalijete prijetnjama, prebijanjima i neriješenim ubistvima novinara, eto crnog podsjetnika gdje smo i sa kakvim „partnerima” u Vladi dočekujemo ovaj datum – kazao je Ivanović za „Dan”.
Sa druge strane, kako navodi, tu su poslodavci koji ugrožavaju prava novinara, isplaćivanjem minimalnih zarada, otpuštanjima, a o čemu branša ćuti.
– Malo je licemjerno, pa čak i šizofreno izvještavati o problemima u društvu, pokretati afere, a ćutati o sopstvenom. Novinarski svijet je podijeljen na podobne i nepodobne, naklonjene vlasti i opoziciji, samoregulacija je tek patrljak onog što bi trebalo da bude, konstantno se krše kodeksi, a često i elementaran ukus, dovode mediji sa strane i služe za obračun sa „nelojalnim”... Taj cirkus se nastavlja iz godine u godinu dok se oni koji drže ključne poluge vlasti i koji su dozvolili gomilanje nedozvoljenih medijskih koncentracija sa svake strane smiju u ćošku skupštinskog restorana – ističe Ivanović.
I tako od, kako navodi, „izvještavanja javnog servisa koje je sve bez neutralno i usmjereno svima u državi, koje i dalje pati od crvenog tepiha Vlade i Skupštine do tjeranja opozicionih agendi u privatnim medijima, plovi ova barka”.
Odustajanje od istraga u slučajevima pokušaja ubistva novinara, po njegovoj ocjeni, više nikog ne iznenađuje.
– Pogledajte samo kako sistem mrcvari Tufika Softića, kakva se sprdnja pravi od slučaja Olivere Lakić i Lidije Nikčević, a potom i farsa od suđenja za napad na Željka Ivanovića. Stičem utisak da svaka polupismena bitanga može da sebi da za pravo da na novinarima crta metu i još im dodatno prijeti – upozorio je Ivanović.
On ističe da je za sve to direktno kriva atmosfera koju prema medijima često podgrijava premijer Milo Đukanović, te da je njegova mantra „medijska mafija” za većinu Crnogoraca „praktično otvorena sezona lova na te ‘bitange’ sa perom”.
– Sa druge strane, u kreiranju bolesne percepcije medija zdušno mu pomaže patološka potreba vlasnika pojedinih medija da se bave politikom, mešetare političkom scenom i kupuju i prodaju medijski uticaj za kilograme političkog. A taj njihov drugarski ples plaća običan novinar na terenu. Po rebrima – ističe on.
Nerasvijetljeni napadi i ubistvo novinara direktna su odgovornost vladajuće strukture, tužilaštva i policije, smatra izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević. Ona navodi da novinari i ovaj 23. januar dočekuju u stanju fizičke i finansijske neizvjesnosti, pritisaka i rizika ukoliko se bave temama koje razotkrivaju zloupotrebe funkcionera vlasti, sa njima povezanim licima, kao i inkriminisanim aktivnostima pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.
– Institucionalna zaštita je slaba ili nepostojeća, a država neprihvatljivo malo radi na uspostavljanju neophodnog sistema bezbjednosti novinara i procesuiranja prethodnih brojnih i nerasvijetljenih napada. Činjenica da do danas nijesu razriješeni brojni napadi na novinare u koje spada i ubistvo glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića, da tužilaštvo odustaje od istrage pokušaja ubistva novinara ili da dopušta da takvi napadi dobiju status zastarjelosti kao u slučaju Tufika Softića, ukazuju na zabrinjavajuće loše rezultate nadležnih državnih institucija – kazala je Uljarevićeva za „Dan”.
Ona je upozorila da neprimjerni politički uticaj na tužilaštvo i policiju ne može umanjiti njihovu odgovornost.
– Na osnovu svega ovoga možemo zaključiti da je problem koji imamo zaista veliki i sistemski – pojasnila Uljarevićeva.
Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević smatra da novinari u Crnoj Gori 23. januar dočekuju u pretežno siromašnoj situaciji, u svakom smislu.
– Nijesu pristojno plaćeni, neizvjesno je da li će zadržati posao, pa ih to prevashodno čini podložnim raznim pritiscima – navela je ona.
Gorjanc Prelević smatra da nije bilo volje za ozbiljne istrage ni najozbiljnijih slučajeva, kao što su ubistvo Duška Jovanovića i Srđana Vojičića (pratioca napadnutog književnika Jevrema Brkovića), prebijanja Tufika Softića, Željka Ivanovića, Mladena Stojovića...
– Sada je problem i to što još nema volje da se utvrdi odgovornost državnih službenika – policajaca i/ili tužilaca koji nijesu obezbijedili da istrage dovedu do ozbiljnih rezultata u ovim slučajevima – kazala je ona.A.T.
Nalogodavce ubistva Jovanovića da stigne ruka pravde
Država Crna Gora, i mi kao njeni politički predstavnici, moramo jednom zauvijek i bez odlaganja obezbijediti da nalogodavce ubistva Duška Jovanovića stigne zaslužena ruka pravde, poručio je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić. On je u svojoj čestitki povodom Dana novinara kazao da slobodno novinarstvo oslikava ukupni stepen demokratije svake zemlje.
-Nema slobodne Crne Gore bez slobodnih medija, jer oni moraju biti građanska savjest društva. Kao što temeljni cilj medija treba da bude da promovišu istinu, slobodu, pravdu i demokratiju, ma kako različito razumjeli te značajne vrijednosti, tako je i zadatak novinara koji časno i odgovorno obavljaju svoj posao da upravo oni svojim radom i djelovanjem nametnu na medijskoj sceni kriterijume i kvalitete profesionalne etike. Tradicija novinarstva i izgovorene riječi u Crnoj Gori dodatno obavezuje novinare da medijska scena bude samo područje stremljenja za istinom i profesionalnošću, koja će imati podršku svih građana – kazao je Milić.
On je istakao da put do istine u Crnoj Gori nikada nije bio lak i još se od davnina za slobodnu riječ uvijek davalo mnogo, nekad i najviše.
-Među onima koji su na taj oltar priložili svoj život, visoko stoji ime Duška Jovanovića, čije ubistvo, na sramotu i nažalost, ni do danas nije do kraja rasvijetljeno – poručio je on.
Čestitku povodom Dana novinara uputili su i predsjednici Vlade, države i Skupštine Milo Đukanović, Filip Vujanović i Ranko Krivokapić.
Dogovorno novinarstvo
U Crnoj Gori bi trebalo formirati odjeljenje za zaštitu novinara i slobodu javne riječi, ocijenio je predsjednik Udruženja novinara Crne Gore (UNCG) Novica Đurić. On smatra da je novinarska profesija prije 20 godina bila u značajnijoj mjeri poštovana.
Đurić je povodom Dana novinara Crne Gore kazao kako postoji mnogo problema sa kojima se crnogorski novinari suočavaju – od neriješenog zdravstvenog osiguranja, ugovora o radu do fizičkih napada. On smatra da su današnje novinarstvo i novinarstvo od prije 20 godina dva svijeta.
– U današnjem statusu, naše kolege novinari su nosači diktafona i mikrofona, kojima vlasnici kad god požele uzmu to sredstvo za rad i pošalju ih kući – rekao je Đurić u intervjuu za Pi-ar centar.
Novinarstvo u Crnoj Gori se, kako je ocijenio, u značajnoj mjeri pretvorilo u „dogovorno novinarstvo”.